Knjigu možete poručiti na telefon 00387 30 879 195

RIJEČ ČITATELJU

Srednjovjekovna Bosna i Humska zemlja iznjedrile su brojne plemićke i velikaške obitelji koje su imale značajan a nekada i presudan utjecaj na njihovu sudbinu i dale golem doprinos probitku i ugledu tih zemalja na europskim dvorovima. Svakako, na prvom mjestu navest ću Kotromaniće koji su kao banovi i kraljevi (vladali Bosnom od XI. do XV. stoljeća), potom Kosače (Podrinjske kneževe i vojvode) vladare Podrinja i Humske zemlje i na kraju Hrvatiniće čija se vlast prostirala od Jajca (središta Donjih Krajeva) pa sve do Splita. Ipak, Katarina Kotromanić Kosača, posljednja bosanska kraljica, zasigurno je najdominantnija osoba srednjovjekovne povijesti tih prostora koja je svojim vjenčanjem ujedinila dvije najmoćnije velikaške obitelji Kosače i Kotromaniće, odnosno spojila je Bosnu i Humsku zemlju. Katarina je, kao posljednja bosanska kraljica, bila očevidcem pada njezina kraljevstva pod tursku vlast, što je bilo posebice važno za hrvatski narod koji je nakon gubitka samostalnosti 1102. izgubio do tada svoje jedino slobodno teritorijalno utočište, a konačno, njezinom je smrču 1478. godine označen početak nestajanja Bosne i Humske zemlje kao države hrvatskog naroda.

Tko je zapravo ta žena koja zaslužuje toliko pozornosti i nakon više od pola milenija od njezine smrti? Odgovora je više a jedan je u riječima fra Bazilija Pandžića, najboljeg poznavatelja njezina života: "To je najpopularnija žena u povijesti Hrvata Bosne i kulturnoj baštini Hrvata u Bosni. Ona je kraljica majka, mučenica, prognanica, plemenita, krasna, svetica. Danas, u očima naroda ona je lik, pojava, koja rasvjetljuje, oplemenjuje i stoljećima se ne zaboravlja".
Neki joj osporavaju pravo na titulu "posljednje bosanske kraljice" no, ona jest posljednja bosanska kraljica, jer je Mara žena posljednjeg bosanskog Kralja Stjepana Tomaševića, još za života njezina muža "abdicirala" pa je Katarina nakon smrti posljednjeg kralja postala jedina zakonita predstavnica bosanskog kraljevstva. To joj nitko nije osporavao, niti papa u Rimu, niti Dubrovnik, a ona je pet dana prije svoje smrti u Rimu napisala oporuku kao jedini zakoniti predstavnik Bosne i Hercegovine. Oporučno je, nakon nekoliko želja i naredbi, Bosnu ostavili papi i Svetoj stolici.

Brojni su simpoziji, tribine, romani, udruge i nazivi raznih institucija kojima je inspiracija bila posljednja bosanska kraljica Katarina. Jedna od tih udruga utemeljena je u Kreševu: Udruga hrvatskih plemića i kneginja bosanske kraljice Katarine. Idejni voditelj je bio, sada već pokojni fra Stjepan Buljan, kustos muzeja franjevačkog samostana u Kreševu. Nakon svršetka ratnih djelovanja u BiH i početka povratka prognanih u Središnju Bosnu on je na jednom misnom slavlju u Kreševu započeo propovijed riječima: "Ja danas molim i ispovijedam u Tvrtkovoj zemlji, za Tvrtkov hrvatski narod, molim ti se kraljice Katarino, zaštitnice naša, tebi su ubili muža, djecu ti oteli, otjerali te s tvojega ognjišta u tuđini vapiti za djecom i hrvatskim narodom". Pokojni fra Stjepan Buljan bio je moj učitelj koji mi je otvorio svoju riznicu znanja i jednom je kazao:
"Na hodočašću od prije 2o. godina, kada sam zajedno s pokojnim fra Čedom Čondrićem išao u Svetu Zemlju, u Jeruzalem, na Isusovu grobu, došli smo do zida plača - ruševina Jurezalemskog hrama, na čije ruševine Židovi dolaze još i danas - nakon 2000. godina. Na platou pred zidinama ima jedan stol s hrpom kapa. Uzmem jednu, jer takav je red, i priđem zidu glavom udarajući u njega. Tim činom oplakah i ja njegovu sudbinu i sudbinu Salamonova hrama veličanstvenog, diveći se Židovima koji su se vratili u Jeruzalem i osnovali svoju državu. Upitah se, što sam ja učinio za posljednju bosansku kraljicu Katarinu i njezin hrvatski narod u Bosni. Zato, tu pred zidinama dadoh svoj zavjet da ću do kraja života častiti je i na zidinama drevnog grada na Bedemu iznad Kreševa sagraditi kapelicu, njoj u spomen, gdje ćemo oplakivati njezinu sudbinu i sudbinu svih pali vitezova od stoljeća sedmog pa do zadnjeg Domovinskog rata u Bosni."

Fra Stjepan ispuni svoj zavjet sagradivši kapelicu pored zidina starog grada na brdu Bedem iznad Kreševa, a ja za ljubav njegovu provodim u djelo svetu zadaću koju mi je dao, napisati knjigu o posljednjoj bosanskoj kraljici Katarini Kotromanić Kosači. Zato sam u uvodnom dijelu knjige, u osvit njezina rođenja, opširnije prikazao stanje srednjovjekovne Bosne i Humske zemlje njezine velikaše i odličnike, plemićke loze i najvažnije događaje koji su potresali Bosnu.

MLADEN ANTO MOLINAR